aurora
Posts by :
Anksioznost, depresivnost i neurofeedback
Anksioznost, depresivnost i neurofeedback
Potaknuti izvrsnim člankom o depresivnosti, koji je kolegica napisala (možete ga pročitati na linku) i mnogim komentarima osoba koje se žale i na anksioznost, panične napade i slično, pišemo sada blog o stručnoj, znanztvenoj metodi za koju još malo ljudi zna, a mogla bi vam pomoći. Malo ćemo i objasniti neke stvari koje primjećujemo da većina ljudi krivo shvaća.
ANKSIOZNOST
Kao što kolegica u članku piše da je depresivnost vrlo učestala, tako je i anksioznost i ovo doba možemo nazvati EROM ANKSIOZNOSTI. Ona je među najčešćim poremećajima. Anksiozni poremećaji su cijela skupina poremećaja kao što su na primjer generalizirani anksiozni poremećaj, fobije, napadi panike i slično, no mi ćemo se fokusirati na anksioznost općenito.
Anksioznost je osjećaj koji dolazi iz osobe same i objekt je nepoznat, a vezana je za budućnost, za razliku od straha u kojem je objekt poznat i vezan je za sadašnjost.
SIMPTOMI-
Anksioznost je osjećaj strepnje, tjeskobe, iščekivanje da će se nešto loše dogoditi, briga oko različitih situacija. Taj osjećaj često prate i tjelesne senzacije: mišićna napetost, umor, glavobolja, vrtoglavica, lupanje srca, proljev, znojenje i slično. Često su uz sve to prisutne i teškoće u koncentraciji, razdražljivost, lako umaranje, osjećaj da smo „na rubu živaca“, poteškoće sa spavanjem, nemogućnost opuštanja, katastrofična predviđanja. Osoba teško kontrolira zabrinutost.
KONTINUUM I SAVJETI
O anksioznosti, kao i o depresiji treba razmišljati kao o kontinuumu (pravcu). Na jednom kraju je normalna anksioznost/depresivnost koja se pojavljuje vezano uz neke situacije, svakodnevno, kod svih ljudi, slabijeg intenziteta i koju možemo kontrolirati, dok je na drugom kraju ona patološka koja kontrolira pojedinca i traje dugo.
U ovom trenutku ćemo se nadovezati na mnoge savjete koje nalazite po internetu i koje vam daju drugi ljudi kroz komentare.
Kako se sve više ljudi osjeća anksiozno i depresivno, sve je više i savjeta kao što su na primjer: „misli pozitivno“, „posveti se lijepim stvarima koje te vesele“, „okružite se dobrim veselim ljudima“, „pročitaj ovu ili onu knjigu“, „treniraj zahvalnost“, „meditiraj“, „vjeruj i moli se“, „više se kreći“…
Svi ti savjeti su dobri i korisni, i treba ih prakticirati. Ali, za koga su oni? Tko to može sve raditi i imati od toga koristi? Osoba koja je na onom djelu kontinuuma gdje ona može ta stanja kontrolirati i gdje je to blizu onome što svakodnevno svi mi osjećamo. To je korisno za zdrave osobe koje nije preplavilo, kako bi ostale dobro i olakšavale si svakodnevnicu.
Za koga nije i zašto mogu nekada biti čak i štetni?
Nisu za osobe koje su zbog niza bioloških, psiholoških i socijalnih razloga već otišli dalje na tom kontinuumu ili dosegli patološki dio kontinuuma. Nekada se ljudi i trude sve te metode primjenjivati, ali ipak ih preplavi toliko da više ne mogu to kontrolirati i tada te tehnike više ne pomažu, dapače nekad mogu i pogoršati stanje. Vrijeme, koje su se trudili sami izaći na kraj uz te savjete, je produžilo, a možda i pojačalo problem koji su imali.
Nadalje se uz te savjete koji se opetovano pojavljuju, osobe počnu osjećati krivo jer nisu uspjeli sami sa svim tim savjetima biti dobro. Mora biti da nešto s njima nije uredu i da se nisu dovoljno trudili, što naravno nije točno. A onda se još požale i prijateljima koji, društveno naučeni, kažu: „ma ne brini bezveze“, „nemoj plakati“, „ne preuveličavaj“, „kreni….-svi oni savjeti“, što onda ukazuje na nerazumijevanje osobe, osoba bude posramljena i gubi osobu za podršku.
Dakle, ukoliko osjećate da ne kontrolirate više stanja i da ovi dobronamjerni korisni savjeti ne pomažu u kraćem vremenu, nemojte odgađati i potražite pomoć stručne osobe. Što više odgađate, veća je šansa da se iz manjeg problema to pretvori u puno veći problem kod kojeg je onda i puno teže pomoći i zahtjeva intenzivniji tretman. U nekim težim situacijama više nije ni dovoljna pomoć psihologa/psihoterapeuta već je potrebno uključiti i psihijatra te lijekove.
Kako može pomoći NEUROFEEDBACK?
Kod anksioznosti se radi o pretjeranom stanju pobuđenosti organizma/mozga. Često ljudi misle da se onda u depresivnosti radi o premaloj pobuđenosti, no to nije tako. Depresivni ljudi itekako mogu biti agitirani. Kod depresivnosti se više radi o emocionalnom problemu (limbički sustav mozga) i smanjenog nagrađivanja. U svakom slučaju mozak nije dobro reguliran.
Uz već poznatu pomoć psihologa ili psihijatra, psihoterapiju, može pomoći i neurofeedback. U velikom broju slučajeva neurofeedback može biti dobra priprema za rad sa psihologom/psihoterapeutom ili pomoć psihijatru u tretmanu osobe, jer osoba ponekad dolazi u prepobuđenom stanju da bi mogla razgovarati, čuti i primijeniti savjete koje dobiva od stručne osobe.
Neurofeedback je kod nas novija terapijska metoda. Metoda je znanstveno dokazana, učinkovita i rezultati su brzo vidljivi. Radi se o vrlo ugodnoj metodi koja mozgu vraća ravnotežu.
Vi sjedite u „relax“ fotelji, na glavu su vam postavljeni senzori koji očitavaju rad mozga (po principu EEG-a), zatim te informacije odlaze u uređaj, a iz uređaja u računalo u kojem softver obradi te podatke i kroz sliku, zvuk i medvjedića kojeg imate u krilu, vraća mozgu povratnu informaciju o njegovom radu.
Dok sjedite u fotelji, gledate neku seriju/film koji volite ili animaciju, kada mozak radi optimalno, slika je veća, zvuk je bolji i medvjedić vibrira. Što kada mozak ne radi optimalno? U tim situacijama, slika se smanji, ponekad čak i zabijeli, zvuk se stiša, a medvjedić prestane vibrirati. Pomoću „nagrada“ i „kazni“, igrajući se svojim radom, mozak se uči sam regulirati i ispravlja svoj rad.
Na taj način postiže se smanjena: pobuđenost, fizički znakovi anksioznosti, emocionalna reaktivnost i preplavljenost. Smanjuje se količina i intenzitet strahova, ljutnje, negativnih opsesivnih misli. Postiže se fizička, emocionalna i mentalna opuštenost, emocionalna stabillnost, optimizam.
Već nakon nekoliko tretmana osoba je manje zabrinuta, opuštenija, emocionalno i fizički manje pobuđena, bolje raspoložena, spava kvalitetnije i ima više energije, nema negativnih misli i briga ili su puno manjeg intenziteta.
Zvuči dosta apstraktno, ali FUNKCIONIRA. U to su se mnogi skeptici, kada su isprobali, uvjerili. Probajte i vi, zaista će vam pomoći, a i jako je ugodno.
Dođite nam, čekamo vas.
Literatura
Begić, D. (2011). Psihopatologija, Medicinska naklada, Zagreb
Othmer, S. F. (2017). Protocol Guide for Neurofeedback Clinicians, EEG Institute
Pročitaj i ostale blogove
Shopping ili rješenje za stres koje zaista djeluje?
Koliko ste puta, nakon dugog i iscrpljujućeg dana, pomislili: “Trebam nešto da si popravim raspoloženje!” Možda ste se počastili novom majicom, obućom ili nekom sitnicom misleći da će vam to donijeti olakšanje.Ali jeste li primijetili koliko brzo taj osjećaj nestane? Nakon početnog uzbuđenja i privremenog “dopaminskog udara”, stres i umor se vraćaju, a problemi ostaju neriješeni.Što ako […]
Zašto djeca drže nered u sobi – razumijevanje tinejdžerskog kaosa
Roditelji širom svijeta suočavaju se s istim izazovom – kako natjerati djecu da pospreme sobu bez stalnih rasprava?Nered u sobi tinejdžera može postati ozbiljan izvor konflikta, ali umjesto da se pretvori u iscrpljujuću bitku, važno je razumjeti zašto djeca, posebno u dobi od 7. razreda osnovne škole do srednje škole, ne održavaju urednost.Zašto tinejdžeri ne […]
Zašto uspješni ljudi prvo ulažu u svoj um, a tek onda u bankovni račun?
Uspjeh se ne događa slučajno. Ljudi koji postižu izvanredne rezultate u poslu, karijeri i životu znaju jednu važnu stvar – prije nego što novac može doći do njih, moraju razviti svoj um, vještine i način razmišljanja. No, ključni aspekt ovog razvoja jest ulaganje u mentalno zdravlje, koje predstavlja temelj dugoročnog uspjeha i financijske stabilnosti. 1. Mentalno […]
Stres i burnout: Tihi ubojice modernog doba – kako ih prepoznati i pobijediti?
Stres je neizbježan dio modernog života, no kada postane kroničan, može dovesti do ozbiljnih posljedica za fizičko i mentalno zdravlje. Burnout, ili sindrom sagorijevanja, sve je češća pojava, osobito među zaposlenima koji se suočavaju s visokim očekivanjima i pritiscima na radnom mjestu. U ovom blogu istražit ćemo što uzrokuje stres i burnout, kako ih prepoznati […]
Bolesti dojke i chemo brain
Saznanje da smo bolesni, da imamo rak koji često oduzima život, je izuzetan stres i traumatsko iskustvo, koje sa sobom može donijeti niz emotivnih, a i kognitivnih teškoća (chemo brain), dok se kod nekih ljudi javlja i PTSP.
Kemoterapija ubija stanice raka, ali može narušiti i normalno funkcioniranje mozga.
I godinama nakon liječenja neki prijavljuju probleme kognitivnog funkcioniranja (sa pamćenjem, koncentracijom, „multitaskingom“ ili pronalaženjem riječi), ponekad ne mogu odraditi ni najlakše zadatke koje su nekada mogli bez problema.
Osim kognitivnih teškoća koje osobe osjećaju, a i pad imunološkog sustava i napetost u tijelu, tu je i niz emocionalnih teškoća poput:
- straha,
- tjeskobe,
- tuge,
- depresivnosti,
- iritabilnosti (svakakve sitnice nas živciraju),
- povećane frustracije,
- ljutnje,
- osjećaj gubitka kontrole,
- teškoće sa spavanjem,
a onda uz to može ići i niz drugih teškoća poput nesuglasica u obitelji i narušenih odnosa, nedostatak socijalne podrške i razumijevanja.
PSIHOLOG
U svemu navedenome podrška psihologa je izuzetno VAŽNA. Kroz savjetodavni odnosno psihoterapijski rad s oboljelom osobom psiholog:
- normalizira navedene teškoće (u smislu da različiti osjećaji i reakcije na koje osobe nisu navikle su u ovakvim okolnostima normalne i mnoge osobe u takvoj situaciji to proživljavaju),
- pruža razumijevanje i podršku osobi,
- empatiju,
- sluša osobu (često možemo imati doživljaj da nas drugi „ne čuju ili ne vide“),
- osmišljava s njom kako da si olakša i izađe na kraj sa kognitivnim teškoćama,
- pomaže u mijenjanju uvjerenja koja joj ne pomažu (krivnja, „da ne opterećujem druge“…)
- i u poboljšanju komunikacije s osobama koje je okružuju (obitelj, prijatelji).
Ponekada oboljele osobe čuvaju za sebe teškoće s kojima se nose u okviru dijagnoze kako ne bi opterećivali obitelj ili prijatelje, no to baš i nije dobro jer izostane podrška, razumijevanje, netko s kime možemo podijeliti teškoće i tko nam može pomoći, a vide da se ne osjećamo dobro ili da ne pamtimo i koncentriramo se kao prije.
KAKO NEUROFEEDBACK MOŽE POMOĆI?
Neurofeedback je atraktivna i izuzetno ugodna terapijska metoda za koju mnogi još nisu čuli.
Mozak je čaroban organ u našem tijelu koji se sastoji od niza podstruktura i svaka ima svoju funkciju, a ima moć ispravljanja svog rada.
Subkortikalni dijelovi uključeni su u zadatke u kojima je potrebna brza procjena opasnosti i brzi odgovor kako bi bili sigurni i zdravi. Odgovori u svrhu preživljavanja su mnogo brži od onih detaljnih analiza i odgovora kortikalne razine. Kontinuirano oblikuju našu percepciju i ponašanje ispod razine svjesnosti i kontrole.
Korteks ili kora mozga posreduje u detaljnoj analizi informacija o osjetima i odabire i kontrolira output tj ponašanje. Kada korteks dobro funkcionira, to nam dozvoljava da pažljivo razmotrimo opcije i kontroliramo naše ponašanje. Svjesno iskustvo događa se na kortikalnoj razini.
Kada se osjećamo na prethodno navedene načine, organizam i mozak su prepobuđeni i subkortikalni dijelovi su preuzeli veću kontrolu nego bi trebalo, dok je kora mozga utoliko izgubila kontrolu nad našim ponašanjem, emocijama, percepciji.
Neurofeedbackom smirujemo tu pobuđenost i vraćamo kori velikog mozga kontrolu, koju kasnije u tretmanu isto poboljšavamo.
Promjene osjetimo na način da smo:
- fizički opušteniji,
- manje u strahu i tjeskobi,
- manje tužni,
- emocionalno stabilniji,
- manje iritabilni i ljuti,
- bolje spavamo,
- imamo više energije,
- bolje pamtimo, pažnja je bolja i koncentracija,
- bolje funkcioniramo,
- otporniji smo na stres,
- a osnažujemo i imunološki sustav.
Kada se bolje osjećamo, lakše se i učinkovitije možemo boriti sa bolesti i postajemo otporniji što je izrazito važno kod osoba kojima je narušen imunitet, pogotovo sada u vrijeme Corone.
Naša preporuka i način na koji radimo je da prvo osobu uključimo u neurofeedback terapiju, a kasnije (nakon nekoliko neurofeedback treninga) tome pridodamo i savjetovanje.
Osoba kada nam se obraća, ima potrebu ispričati psihologu što proživljava i dobiti savjet, no često je toliko preplavljena teškoćama, koje smo ranije spomenuli, da nije u stanju „čuti“ psihologa.
Neurofeedbackom prvo smirimo fiziološku pobuđenost organizma i mozga, osoba se više ne osjeća toliko preplavljena silnim emocijama i teškoćama, pa lakše i učinkovitije može dobiti pomoć psihologa.
Literatura
Othmer, S. F. (2017). Protocol Guide for Neurofeedback Clinicians, EEG Institute
Raffa, R. B. (2010). Is a picture worth a thousand (forgotten) words?: neuroimaging evidence for the cognitive deficits in ‘chemo-fog’ ⁄ ’chemo-brain’, Journal of Clinical Pharmacy and Therapeutics (2010) 35, 1–9
https://neuroptimal.com/new-hope-for-cognitive-impairment-chemo-brain/
Pročitaj i ostale blogove
Shopping ili rješenje za stres koje zaista djeluje?
Koliko ste puta, nakon dugog i iscrpljujućeg dana, pomislili: “Trebam nešto da si popravim raspoloženje!” Možda ste se počastili novom majicom, obućom ili nekom sitnicom misleći da će vam to donijeti olakšanje.Ali jeste li primijetili koliko brzo taj osjećaj nestane? Nakon početnog uzbuđenja i privremenog “dopaminskog udara”, stres i umor se vraćaju, a problemi ostaju neriješeni.Što ako […]
Zašto djeca drže nered u sobi – razumijevanje tinejdžerskog kaosa
Roditelji širom svijeta suočavaju se s istim izazovom – kako natjerati djecu da pospreme sobu bez stalnih rasprava?Nered u sobi tinejdžera može postati ozbiljan izvor konflikta, ali umjesto da se pretvori u iscrpljujuću bitku, važno je razumjeti zašto djeca, posebno u dobi od 7. razreda osnovne škole do srednje škole, ne održavaju urednost.Zašto tinejdžeri ne […]
Zašto uspješni ljudi prvo ulažu u svoj um, a tek onda u bankovni račun?
Uspjeh se ne događa slučajno. Ljudi koji postižu izvanredne rezultate u poslu, karijeri i životu znaju jednu važnu stvar – prije nego što novac može doći do njih, moraju razviti svoj um, vještine i način razmišljanja. No, ključni aspekt ovog razvoja jest ulaganje u mentalno zdravlje, koje predstavlja temelj dugoročnog uspjeha i financijske stabilnosti. 1. Mentalno […]
Stres i burnout: Tihi ubojice modernog doba – kako ih prepoznati i pobijediti?
Stres je neizbježan dio modernog života, no kada postane kroničan, može dovesti do ozbiljnih posljedica za fizičko i mentalno zdravlje. Burnout, ili sindrom sagorijevanja, sve je češća pojava, osobito među zaposlenima koji se suočavaju s visokim očekivanjima i pritiscima na radnom mjestu. U ovom blogu istražit ćemo što uzrokuje stres i burnout, kako ih prepoznati […]
Koliko vrijedi mentalno zdravlje? Razlozi iza cijena i zašto usluga psihologa nije dostupnija i besplatna?
Koliko vrijedi mentalno zdravlje? Razlozi iza cijena i zašto usluga psihologa nije dostupnija i besplatna?
Kada ljudi čuju cijenu psihoterapije, neurofeedbacka ili psihološkog savjetovanja, često se zapitaju: “Zašto to toliko košta?” Je li to luksuz ili nužnost? Je li moguće da briga o mentalnom zdravlju bude pristupačnija?
Potaknuti raznim razgovorima, čitanjem komentara po društvenim mrežama uočili smo, među ostalim, stav da psiholozi nisu dovoljno dostupni i da usluge koštaju previše. Navedeno nas je potaknulo na opsežno istraživanje putem ankete. Prvi odgovori koje smo zaprimili ukazuju da se primjerena cijena prema mišljenju sudionika kreće od 0 do 200,00kn. Najviše odgovora za sada smo zaprimili sa iznosima do 100,00kn, 150,00kn, a neki navode čak cijene od 35,00kn do 80,00kn. Ovi rezultati naveli su nas na ponovno promišljanje o cijenama i kako postati dostupniji i cijenom prihvatljiviji. No ponovo smo došli do istog kao i ranije unatoč svim nastojanjima. Molimo Vas da nam i Vi kažete svoje mišljenje i ispunite našu anketu na linku.
Istina je da su ove usluge rezultat dugogodišnjeg obrazovanja, specijalizacije i kontinuiranog ulaganja u kvalitetu. No, ono što često zaboravljamo jest što zapravo plaćamo – i koliko se dugoročno isplati ulaganje u vlastito mentalno zdravlje.
Što plaćate kada plaćate psihološke usluge?
Mnogi misle da plaćaju samo vrijeme provedeno u razgovoru s terapeutom ili psihologom, ali iza cijene stoji puno više:
- Godine obrazovanja i specijalizacije – Psiholozi i terapeuti prolaze dug i zahtjevan obrazovni put, uključujući fakultet, dodatne edukacije, licenciranje i supervizije. Kvalitetan terapeut ne staje s učenjem nakon diplome – kontinuirano ulaže u nova znanja kako bi klijentima pružio najbolju moguću podršku.
- Napredne metode i tehnologije – Ako uključujemo neurofeedback, psihološke procjene i druge metode, tu su dodatni troškovi specijaliziranih edukacija i opreme. Neurofeedback uređaji, softver i redovita kalibracija nisu jeftini, ali omogućuju precizno i učinkovito rješavanje problema poput stresa, anksioznosti i poremećaja pažnje.
- Individualizirani pristup – Svaka osoba je drugačija i nema univerzalnog rješenja za mentalno zdravlje. Stručnjaci ulažu vrijeme u analizu vašeg problema, prilagodbu terapije i praćenje napretka.
- Troškovi poslovanja – Osim same terapije, postoje i fiksni troškovi kao što su najam prostora, režije, administracija i porezi. Sve to omogućuje da prostor za terapiju bude siguran, ugodan i profesionalno opremljen.
- Vrijeme van seansi – Klijenti često ne vide koliko terapeuti rade i izvan termina – analiziraju napredak, pripremaju materijale, vode evidenciju i planiraju najbolji pristup za svaku osobu.
Zašto usluga psihologa nije dostupnija i „besplatna“?
Žao nam je da nismo dostupniji pogotovo u financijskom smislu, no u više navrata smo vagali i razmišljali koliko možemo spustiti cijenu i svaki put smo došli do istog i nismo našli rješenje.
Kao psiholozi, završili smo 5 godina studija psihologije te kako bismo mogli početi raditi, 1 godinu stručnog osposobljavanja ili pripravništva. Kako bismo radili kvalitetnu dijagnostičku obradu, potrebno je bilo završiti niz edukacija za primjenu i interpretaciju naših testova i upitnika, a postoji i mogućnost završiti Specijalistički studij kliničke psihologije na FFZG na kojem se nauče dodatne dijagnostičke vještine. Navedeni studij traje 2 godine i košta nekoliko desetaka tisuća kuna. Nadalje, kako bi neki od nas znali „razgovarati“ s ljudima i pomoći im da nauče nove načine gledanja na svijet i događaje, promjene uvjerenja koja im ne služe, nauče izići na kraj s emocijama, trebali su završiti terapijski pravac. Završiti edukaciju terapijskog pravca i postati psihoterapeut znači još dodatno otprilike (ovisno o pravcu) 4 godine obrazovanja i plaćanja te edukacije poprilično puno, ponovo nekoliko desetaka tisuća kuna.
Nakon svih navedenih edukacija, položenog stručnog ispita i pročitane literature, spremni smo za rad. Za rad potreban nam je prostor. Cijene najma prostora svima su u raznim oglasnim portalima dostupne. Boravak u prostoru košta, dolaze računi za režije, internet i slično. Zatim je tu potrošni i materijal. Kako bi ste vi za nas znali i došli k nama, potreban nam je marketing, web i slično, što isto košta. Zatim netko treba voditi financije, pa je tu i knjigovođa… A poreze, prireze i slično, ne moramo ni spominjati.
Obzirom je puno različitih znanja i vještina koje psiholog može imati i grana psihologije, jedan psiholog sam ne može istinski vladati svim znanjima i područjima. Kako bi pokrili što veći dijapazon teškoća, u različitim smjerovima smo se educirali. Kako bi kolege i kolegice, koje rade ono za što su educirane, dobile plaću/honorar, isplata mora ići preko ugovora koji košta… koga zanima, može pogledati na internetu u kalkulatoru ugovora iznose koji se na neto honorar moraju dodatno platiti.
Dakle, kada se sve zbroji, unatoč našoj ogromnoj želji i potrebi da svima izađemo u susret, morali smo staviti cijenu koju jesmo, i to je nažalost zaista minimalna koju smo mogli za optimalan rad.
Jedno od rješenja da usluga bude dostupnija bi bilo da psihologa zaposlenih u zdravstvenim ustanovama (HZZO) bude više ili da čak HZZO potpiše ugovore s privatnim psiholozima kod kojih bi se onda isto moglo ići na uputnicu („besplatno“) te poveća cijene usluga takozvanih DTP postupaka. Postupak da se to realizira je kompliciran i ima niz prepreka, kao i sve što ima veze s financijama i institucijama . No, nadamo se da ćemo društvenim pritiskom, informacijama i potrebom ljudi ipak u nekom trenutku to postići.
A do tada…..
Je li ulaganje u mentalno zdravlje skupo ili vrijedno svake “kune”?
Možemo se zapitati – je li skupo ulagati u mentalno zdravlje ili je skupo ne ulagati?
- Dugoročne uštede – Neizliječeni stres, anksioznost ili depresija mogu dovesti do problema u poslu, odnosima i fizičkom zdravlju. Troškovi liječenja simptoma često su veći od preventivne brige o mentalnom zdravlju.
- Bolja kvaliteta života – Kada riješite emocionalne prepreke, poboljšavate odnose, produktivnost i unutarnji mir. To znači manje stresa, više fokusa i bolje donošenje odluka u svakodnevnom životu.
- Veća otpornost na životne izazove – Kroz psihoterapiju, neurofeedback i savjetovanje, učite strategije koje vam pomažu nositi se s problemima i krizama na zdrav način.
- Investicija u budućnost – Baš kao što ulažemo u obrazovanje ili fizičko zdravlje, mentalna snaga je temelj za dugoročni uspjeh i sreću.
Zaključak: Vrijedi li investirati u sebe?
Razumljivo je da cijene psiholoških usluga mogu djelovati visoko, ali kada pogledamo što sve uključuju i kakav dugoročni učinak imaju, jasno je da nisu trošak – već investicija u kvalitetniji život.
Mentalno zdravlje nema cijenu. Pitanje nije “mogu li si to priuštiti?”, već “mogu li si priuštiti da ne vodim brigu o svom mentalnom zdravlju?”
Ako razmišljate o terapiji, neurofeedbacku ili psihološkom savjetovanju, to je jedan od najboljih poklona koji možete dati sebi. Jer kada ulažete u sebe, ulažete u sretniju, zdraviju i uspješniju budućnost.
Bilo bi nam drago kada bi nam ispunili anketu na linku te ostavili svoje mišljenje OPĆENITO o stavu prema psiholozima i uslugama u Hrvatskoj.
Pročitaj i ostale blogove
Shopping ili rješenje za stres koje zaista djeluje?
Koliko ste puta, nakon dugog i iscrpljujućeg dana, pomislili: “Trebam nešto da si popravim raspoloženje!” Možda ste se počastili novom majicom, obućom ili nekom sitnicom misleći da će vam to donijeti olakšanje.Ali jeste li primijetili koliko brzo taj osjećaj nestane? Nakon početnog uzbuđenja i privremenog “dopaminskog udara”, stres i umor se vraćaju, a problemi ostaju neriješeni.Što ako […]
Zašto djeca drže nered u sobi – razumijevanje tinejdžerskog kaosa
Roditelji širom svijeta suočavaju se s istim izazovom – kako natjerati djecu da pospreme sobu bez stalnih rasprava?Nered u sobi tinejdžera može postati ozbiljan izvor konflikta, ali umjesto da se pretvori u iscrpljujuću bitku, važno je razumjeti zašto djeca, posebno u dobi od 7. razreda osnovne škole do srednje škole, ne održavaju urednost.Zašto tinejdžeri ne […]
Zašto uspješni ljudi prvo ulažu u svoj um, a tek onda u bankovni račun?
Uspjeh se ne događa slučajno. Ljudi koji postižu izvanredne rezultate u poslu, karijeri i životu znaju jednu važnu stvar – prije nego što novac može doći do njih, moraju razviti svoj um, vještine i način razmišljanja. No, ključni aspekt ovog razvoja jest ulaganje u mentalno zdravlje, koje predstavlja temelj dugoročnog uspjeha i financijske stabilnosti. 1. Mentalno […]
Stres i burnout: Tihi ubojice modernog doba – kako ih prepoznati i pobijediti?
Stres je neizbježan dio modernog života, no kada postane kroničan, može dovesti do ozbiljnih posljedica za fizičko i mentalno zdravlje. Burnout, ili sindrom sagorijevanja, sve je češća pojava, osobito među zaposlenima koji se suočavaju s visokim očekivanjima i pritiscima na radnom mjestu. U ovom blogu istražit ćemo što uzrokuje stres i burnout, kako ih prepoznati […]
Što je neurofeedback i kako Vam može pomoći?
Neurofeedback ili EEG biofeedback je ugodna, super zabavna i učinkovita terapijska metoda koja daje značajne rezultate vrlo brzo.
Ciljevi neurofeedback terapije: – fiziološka samoregulacija
– psihološka prorada
– smanjenje simptoma
– poboljšano funkcioniranje
– poboljšanje dobrobiti i kvalitete života
Neurofeedback je vrsta terapije primjenjiva na puno različitih teškoća, kako na psihičke tako i na neke fizičke. Često se kombinira sa drugim vrstama terapija, ovisno o teškoćama koje osoba ima, i pojačava učinak tih terapija.
Kako to da je primjenjiva na puno različitih teškoća?
Cijelim našim tijelom i psihom upravlja glava, sve ide iz glave. Što god da se događa u organizmu ili mi nešto razmišljamo, osjećamo se na neki način (emocije, mišljenje, ponašanje), to stanice komuniciraju među sobom.
Rad mozga se na skalpu (koža na glavi) očituje kao moždani val.
Vrste valova
Postoji nekoliko vrsta valova moždane aktivnosti obzirom na frekvenciju, neki su brzi neki su spori.
Gama moždani valovi očituju se za vrijeme potpune fokusiranosti, učenje, vrhunska izvedba u sportu ili muzici, no i u stanjima intenzivnog stresa, panike i bijesa.
Beta moždani valovi su mali i brži te karakteristični za snažnu moždanu aktivnost, no kako je raspon beta val ova dosta širok, beta moždani valovi mogu se podjeliti na podraspone. Neki podrasponi su povezani sa stanjem mentalne aktivnosti i koncentracije, dok su drugi više povezani sa zabrinutošću i tjeskobom.
Alfa valovi su sporiji i veći te povezani sa stanjem opuštenosti.
Theta valovi očituju se pri vrlo sporim razinama aktivnosti, u vrlo opuštenom stanju. Karakteristični su za stanje sanjarenja i dubokih misli.
Delta moždani valovi najsporiji su moždani valovi i očituju se za vrijeme spavanja.
- Razni obrasci moždanih valova povezani su sa određenim simptomima (teškoćama) i poremećajima. Do simptoma/teškoća, odnosno poremećaja dolazi kada je središnji živčani sustav u disbalansu i ne zna se sam regulirati. TO JE MOGUĆE POPRAVITI! Kako? Nastavite čitati dalje …
Kako funkcionira neurofeedback?
Vi ili Vaše dijete sjedite u udobnoj fotelji, zatim sa jednim pilingom očistimo točno određene točke na glavi i sa masom koja provodi signal pričvrstimo te senzore na te točke na glavi.
Dok ugodno smješteni sjedite i gledate animaciju/seriju/film/crtić, senzori primaju informacije o radu mozga (NE puštaju nikakvu struju u mozak) i šalju te informacije u uređaj, dok on prenosi te signale u računalo, a softver ih obrađuje.
Nakon što softver obradi informacije, šalje Vam povratnu informaciju o radu mozga kroz sliku, zvuk i medvjedića kojeg držite u krilu. Mozak sam na taj način proučava svoj rad i igra se. Kada radi optimalno, dobi nagradu u vidu veće slike ili se animacija brže odvija, boljeg zvuka i medvjedića koji vibrira.
Što kad ne radi optimalno?
Kada mozak ne radi optimalno, slika se smanji ili čak zabijeli, igrica uspori, zvuk se stiša, a medvjedić prestane vibrirati.
Na taj način, kroz nagradu i „kaznu“ uči se samoregulaciji.
Kako funkcionira središnji živčani sustav, naš mozak i kako to neurofeedback može pomoći kod raznih teškoća?
Mozak je podijeljen na podstrukture, što većina već zna iz škole.
Središnji živčani sustav, odnosno mozak možemo podijeliti na:
Svaki navedeni dio mozga ima svoju funkciju. Ukratko, kora mozga sudjeluje u sporijim akcijama koje su bazirane na kognitivnoj procjeni i ciljevima, subkortikalni dijelovi sudjeluju u brzim reakcijama za preživljavanje i u naučenim strahovima i navikama. Moždano deblo zaduženo je za životne funkcije i orijentaciju u prostoru, dok je leđna moždina zadužena za osjete tijela, pokrete i reflekse.
Ajmo sada malo detaljnije o svakom dijelu i kako neurofeedback može pomoći svakom dijelu središnjeg živčanog sustava…
Dijelovi središnjeg živčanog sustava i kako neurofeedback pomaže
Dakle, ajmo krenuti od dolje.
Leđna moždina – dolazi „input“ iz našeg tijela te odlazi u više strukture na obradu i reakciju. Izlaz, tj. „output“ dozvoljava pokrete našeg tijela bilo refleksne ili prema uputi iz viših razina središnjeg živčanog sustava. Disfunkcija na ovoj razini daleko je od naših senzora postavljenih na glavi, ali neurofeedbackom i dalje možemo utjecati na promjenu kontrole od vrha do dna.
Moždano deblo je uključeno u obradu informacija koje primamo iz osjetila i kontrolu motoričkog odgovora kako bi se orijentirali u okolišu. Regulira vitalne funkcije: disanje, spavanje/budnost, temperaturu tijela… Disfunkcionalnost koja se npr. dogodi radi ozljede mozga može imati značajan utjecaj na funkcije koje nas održavaju na životu. Neurofeedback ovdje može pomoći u reorganiziranju i oporavku funkcija moždanog debla.
Subkortikalni dijelovi uključeni su u zadatke u kojima je potrebna brza procjena opasnosti i brzi odgovor kako bi bili sigurni i zdravi. Ti odgovori u svrhu preživljavanja su naravno puno brži od detaljnih analiza i odgovora na razini moždane kore, odnosno kortikalne razine. Ovi dijelovi kontinuirano oblikuju našu percepciju i ponašanje ispod razine svjesnosti i kontrole. Upravo ovi dijelovi su često ciljano mjesto neurofeedback treninga. Cilj nam je uspostaviti ravnotežu između automatskih odgovora radi očuvanja života i namjernih svjesnih djelovanja.
Korteks ili kora mozga ima funkciju detaljne analize informacija o osjetima i odabire i kontrolira „output“, tj. ponašanje. Kada on dobro funkcionira, to nam dozvoljava da pažljivo razmotrimo opcije i kontroliramo naše ponašanje. Svjesno iskustvo događa se upravo ovdje.
Kada je organizam i mozak prepobuđen, dolazi do disbalansa u središnjem živčanom sustavu. Razina pobuđenosti organizma, poznato kao „arousal“, utječe na pažnju, raspoloženje, fizičku napetost, razmišljanje i slično, u što su uključene i specifične moždane funkcije.
Visoka pobuđenost je korisna, naročito u hitnim opasnim situacijama, no zarobljenost organizma na razini visoke pobuđenosti može dovesti do niza problema. U situacijama visoke pobuđenosti izrazito smo fokusirani na opasnosti a ignoriramo svoje tijelo, planove za budućnost i slično. Niska razina pobuđenosti je izrazito važna za odmor i spavanje, do koje ne dolazi ako smo zapeli na razini visoke pobuđenosti, što se često događa kod trauma, PTSP-a, anksioznosti, ADHD i slično.
Kod takvih teškoća česta je agitiranost, emocionalna reaktivnost, manjak emocionalne kontrole koja onda dovodi do ljutnje, bojažljivosti, opozicionalnosti i moguće agresivnog ponašanja te manjka kontrole našeg ponašanja, impulzivnosti te kompulzivog ponašanja. Neurofeedbacka povećava samokontrolu, fizičko smirenje, smiruje agitiranost, povećava kontrolu nad emocionalnom reaktivnosti i razmišljanjem…
U kontekstu neurofeedbacka se teškoće dijele na nestabilnosti i visoku pobuđenost. Pa je tako druga kategorija o kojoj ćemo još malo reći, nestabilnost koja se dogodi u središnjem živčanom sustavu. Posljedice, tj. simptomi nestabilnosti su glavobolje, migrene, panični napadi, epilepsija i slično. To su takozvani paroksizmalni događaji koji nastaju iznenada i dramatično. U tom smislu su npr. panični napadi drugačiji od anksioznosti, jer je kod anksioznosti razina pobuđenosti uvijek visoka. Nestabilnost stanja nije isto što i stalna visoka pobuđenost. Neurofeedbackom, osim prethodno navedenog smirivanja pobuđenosti, možemo vratiti mozgu stabilnost u radu.
Kombinacijom točaka na glavi i frekvencijom koja je za svaku osobu individualna zato možemo tretirati niz različitih teškoća.
Koje su to na primjer teškoće kod kojih neurofeedback može pomoći?
- Anksioznost i tjeskoba
- Panični napadi
- Strahovi
- Depresija
- Trauma
- PTSP-Posttraumatski stresni poremećaj
- Opušta i smanjuje stres
- Moždana oštećenja
- Glavobolje i migrene
- Epilepsija
- Kronična bol
- Tinitus
- Poremećaji razvoja kod djece (ADHD, Autizam, Aspergerov sindrom)
- Mucanje
- Poteškoće u učenju
- Bipolarni poremećaj
- Opsesivno kompulzivni poremećaj
- Poremećaji spavanja (nesanica, teško usnivanje, često buđenje, noćne more)
- Noćno mokrenje
- Psihosomatski poremećaji
- Poteškoće u ponašanju
- Sportski treninzi
- Peak Performans treninga
- Poboljšava koncentraciju i pažnju
O nekima od njih ćemo pisati detaljnije u slijedećim blogovima, pa nas nastavite pratiti.
LITERATURA
https://choosemuse.com/blog/a-deep-dive-into-brainwaves-brainwave-frequencies-explained-2/
https://www.eeginfo-europe.com/neurofeedback/what-is-neurofeedback/othmer-method.html
https://www.braindiagnostics.com.au/collections/eeg-biofeedback/products/5-sintered-electrodes-set
http://www.beemedic.com/tactile.html
https://lolamagazin.com/2017/12/04/kako-mozdani-valovi-uticu-na-nas-zivot/
https://www.sensa.hr/clanci/tretmani/mozdani-valovi-beta-alfa-theta-i-delta-stanja
https://schumann.ie/brain-waves/
https://www.researchgate.net/figure/EEG-Neurofeedback-system_fig4_330926309
https://www.biofeedback-tech.com/articles/2016/12/20/neurofeedack-protocol-foundations
Pročitaj i ostale blogove
Shopping ili rješenje za stres koje zaista djeluje?
Koliko ste puta, nakon dugog i iscrpljujućeg dana, pomislili: “Trebam nešto da si popravim raspoloženje!” Možda ste se počastili novom majicom, obućom ili nekom sitnicom misleći da će vam to donijeti olakšanje.Ali jeste li primijetili koliko brzo taj osjećaj nestane? Nakon početnog uzbuđenja i privremenog “dopaminskog udara”, stres i umor se vraćaju, a problemi ostaju neriješeni.Što ako […]
Zašto djeca drže nered u sobi – razumijevanje tinejdžerskog kaosa
Roditelji širom svijeta suočavaju se s istim izazovom – kako natjerati djecu da pospreme sobu bez stalnih rasprava?Nered u sobi tinejdžera može postati ozbiljan izvor konflikta, ali umjesto da se pretvori u iscrpljujuću bitku, važno je razumjeti zašto djeca, posebno u dobi od 7. razreda osnovne škole do srednje škole, ne održavaju urednost.Zašto tinejdžeri ne […]
Zašto uspješni ljudi prvo ulažu u svoj um, a tek onda u bankovni račun?
Uspjeh se ne događa slučajno. Ljudi koji postižu izvanredne rezultate u poslu, karijeri i životu znaju jednu važnu stvar – prije nego što novac može doći do njih, moraju razviti svoj um, vještine i način razmišljanja. No, ključni aspekt ovog razvoja jest ulaganje u mentalno zdravlje, koje predstavlja temelj dugoročnog uspjeha i financijske stabilnosti. 1. Mentalno […]
Stres i burnout: Tihi ubojice modernog doba – kako ih prepoznati i pobijediti?
Stres je neizbježan dio modernog života, no kada postane kroničan, može dovesti do ozbiljnih posljedica za fizičko i mentalno zdravlje. Burnout, ili sindrom sagorijevanja, sve je češća pojava, osobito među zaposlenima koji se suočavaju s visokim očekivanjima i pritiscima na radnom mjestu. U ovom blogu istražit ćemo što uzrokuje stres i burnout, kako ih prepoznati […]
Emisija Zoom Zagreb na Z1 televiziji- O bolestima dojke
Emisija Zoom Zagreb na Z1 televiziji- Sara Antonini
Samo saznanje da smo bolesni (da imamo rak), često je jako stresan događaj u životu i predstavlja traumatsko iskustvo koje sa sobom donosi niz emotivnih i kognitivnih teškoća. Kod nekih osoba se kasnije može razviti i PTSP (posttraumatski stresni poremećaj). Mnogi se u liječenju raka moraju podvrgnuti kemoterapiji i drugim metodama koje spašavaju život i ubijaju rak, no često izazivaju slabije pamćenje, poteškoće s koncentracijom, otežavaju multitasking koji je ranije bio lakši, otežano dosjećanje riječi, ponekad je teško i neki jednostavan zadatak odraditi i slično. Oboljeli se, a i njihovi članovi obitelji nerijetko susreću i sa strahom, anksioznosti, depresivnosti, iritabilnost, ljutnja, smanjena tolerancija na fruatraciju, poteškoće sa spavanjem…
Psiholog uvelike može pomoći u procesu suočavanja sa bolesti i kroz liječenje. ali i neurofeedback ima svoju moćnu ulogu.
Više poslušajte u videu … dio o neurofeedbacku počinje u 34:15min
