Burnout: Kad iscrpljenost postane svakodnevica
„Još samo ovaj tjedan. Kad završim sve što moram, napokon ću se odmoriti.”
Ali jedan naporan tjedan zamijeni drugi. Stižu novi zadaci, rokovi i obveze. A ti nastavljaš istim tempom.
U početku ti to nije smetalo. Volio si svoj posao, bio motiviran i spreman uložiti dodatni trud.
Danas je drugačije.
Ujutro se jedva ustaješ. Iritiraju te sitnice. Sve se teže koncentriraš, a zadaci koje si nekada obavljao bez problema sada zahtijevaju puno više energije.
Dolaziš kući iscrpljen, bez volje za razgovor ili druženje.
I govoriš si da si samo umoran.
Ali što ako taj umor više ne prolazi?

Burnout se ne događa preko noći
Sagorijevanje je proces koji se može razvijati postupno, često toliko neprimjetno da osoba dugo ne prepoznaje promjene koje se događaju.
Skuhaš se kao žaba, polako, tako da niti ne primijetiš.
Schaufeli i Enzmann (1998.) opisuju profesionalno sagorijevanje kao stanje povezano s dugotrajnim radnim stresom, koje karakteriziraju iscrpljenost, smanjena učinkovitost, pad motivacije i negativnije stavove prema poslu.
Zamisli da već treći put čitaš isti e-mail. Znaš što trebaš napraviti, ali misli ti neprestano odlutaju. Zaboravljaš dogovore, teško donosiš odluke i sve češće sumnjaš u vlastite sposobnosti.
Istovremeno primjećuješ da si razdražljiviji. Kolege i klijenti koji ti prije nisu smetali sada te iscrpljuju.
A možda je najteže kada shvatiš da ti više nije ni stalo kao prije.
Posao koji te nekada veselio sada je samo nešto što moraš odraditi.
Uz sagorijevanje se mogu pojaviti i tjelesne tegobe poput kroničnog umora, glavobolja i poremećaja spavanja. Ipak, takvi simptomi nisu specifični za burnout i mogu imati druge uzroke.
*U idućem blogu saznaj koji su simptomi i zašto dolazi do burnouta
Je li burnout vezan isključivo uz posao?
Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-11), burnout je profesionalni fenomen koji nastaje kao posljedica kroničnog stresa na radnom mjestu koji nije uspješno savladan. Ne klasificira se kao zasebna bolest.
Međutim, znanstvena literatura sagorijevanje istražuje i u drugim životnim kontekstima.
Primjerice, opisuju se roditeljsko sagorijevanje, akademsko sagorijevanje kod studenata te iscrpljenost povezana s dugotrajnim zahtjevima skrbi za druge.
Iako se ti koncepti razlikuju od profesionalnog burnouta definiranog u MKB-11, zajedničko im je proučavanje posljedica dugotrajne izloženosti zahtjevima koji nadilaze mogućnosti oporavka.
Drugim riječima, posao nije jedino područje života u kojem se može razviti obrazac sagorijevanja, iako je profesionalni burnout najjasnije definiran u službenoj klasifikaciji.

Zašto dolazi do profesionalnog sagorijevanja?
Često se pretpostavlja da burnout pogađa ljude koji previše rade ili ne znaju postaviti granice.
No problem je složeniji.
Schaufeli i Enzmann (1998.) upozoravaju na promjene u svijetu rada koje mogu pridonijeti profesionalnom sagorijevanju.
Od zaposlenika se očekuje stalna koncentracija, brzo donošenje odluka i istovremeno obavljanje različitih zadataka. U zanimanjima koja uključuju rad s ljudima tome se pridružuju i emocionalni zahtjevi.
Ponekad moraš ostati ljubazan, smiren i profesionalan čak i kada si iscrpljen ili frustriran.
Dodatni problem nastaje kada postoji raskorak između očekivanja i stvarnosti. Započneš posao očekujući autonomiju, razvoj i osjećaj smisla, a svakodnevno se susrećeš s administracijom, ograničenjima i sve većim zahtjevima.
Kada se od zaposlenika očekuje sve više, a zauzvrat dobiva sve manje podrške, sigurnosti ili priznanja, može se povećati rizik od sagorijevanja.
Burnout zato nije samo pitanje osobne otpornosti, nego i uvjeta u kojima osoba radi.
Je li burnout isto što i stres?
Nije.
Nakon zahtjevnog razdoblja možemo biti umorni, napeti i razdražljivi. Kada se opterećenje smanji, postupno se možemo vratiti uobičajenom funkcioniranju.
Kod sagorijevanja teškoće su dugotrajnije i mogu uključivati iscrpljenost, smanjenu motivaciju, osjećaj neučinkovitosti i negativniji odnos prema aktivnosti koja je izvor kroničnog opterećenja.
Važno je pritom naglasiti da se simptomi sagorijevanja mogu preklapati s depresivnim i drugim psihičkim ili tjelesnim teškoćama. Zato sama iscrpljenost nije dovoljna za zaključak da je riječ o burnoutu.
Kada je vrijeme da nešto promijeniš?

Možda već mjesecima čekaš da se situacija smiri.
Da završi projekt. Da prođu ispiti. Da obveze napokon postanu manje.
Ali svaki put pojavi se nešto novo.
Ako primjećuješ da se iscrpljenost nastavlja, da ti je sve teže koncentrirati se i da gubiš interes za aktivnosti koje su ti nekada bile važne, vrijedi ozbiljnije razmotriti što se događa.
Psihološka procjena može pomoći u razumijevanju teškoća, njihovih mogućih uzroka i razlikovanju sagorijevanja od drugih stanja sa sličnim simptomima.
Nije problem u tome što se ne trudiš dovoljno.
Ponekad već predugo pokušavaš izdržati više nego što se uspijevaš oporaviti.
Dođi k nama na procjenu i savjetovanje. A imamo i čarobnu metodu (neurofeedback) koja ti može pomoći. Nisi jedina/i, nisi sam/a. Nemoj čekati da se fizički razboliš.
Odgađanje promjene i uspostavljanja ravnoteže na kraju te može koštati puno više.
Pročitaj i ostale blogove
Shopping ili rješenje za stres koje zaista djeluje?
Koliko ste puta, nakon dugog i iscrpljujućeg dana, pomislili: “Trebam nešto da si popravim raspoloženje!” Možda ste se počastili novom majicom, obućom ili nekom sitnicom misleći da će vam to donijeti olakšanje.Ali jeste li primijetili koliko brzo taj osjećaj nestane? Nakon početnog uzbuđenja i privremenog “dopaminskog udara”, stres i umor se vraćaju, a problemi ostaju neriješeni.Što ako […]
Puno radiš, a novca nikad dovoljno? Kako to utječe na mentalno zdravlje i burnout?
Radiš, trudiš se, preuzimaš odgovornost. Možda čak radiš više nego ikad prije. A onda pogledaš stanje na računu i zapitaš se kamo je sav taj novac otišao. Plaća je stigla, ali već znaš na što ćeš je potrošiti. Kredit ili stanarina, režije, hrana, prijevoz, računi koji ne mogu čekati. Ako vodiš vlastiti posao, tu su […]
Neurofeedback i stres
Čitaj uskoro….









